Razgovor preko Interneta (VoIP)

Prenos govora kroz žičani provodnik započeo je Alexander Grahom Bell (3. mart 1847. - 2. august 1922), ostvarujući mogućnost međusobnog komunici­ranja lju dima koji su se nalazili kilo­metrima daleko. U početku je u ovim komunikacijama veoma važnu ulogu imao čovjek u ulozi operatora. Operatori su kasnije zamijenjeni elektromehaničkim relejima. Sada taj posao obavlja digitalna komutacija, koja je kontrolisana procesorom i odgovarajućim aplikacijama.

Govor je bio inspiracija za veoma brz razvoj tehnologije i za većinu promjena koje su se dešavale u svijetu komunikacija. Prvi talas inovacija u svjetu telekomunikacija bio je pokrenut kada je rame uz rame telegrafiji stala telefonija. Drugi talas započeo je kada je uz telefoniju stao Internet. Ovaj drugi talas trebao bi da omogući jednostavnije i ekonomičnije komuniciranje između ljudi, pri čemu govor ne može biti potisnut. Naprotiv, počela je integracija govora kroz Internet.

Slika 183 Internet telefonija

U početku je Internet telefonija razvijena za pružanje usluge prijenosa govora korisnicima Interneta. Proces je zahtijevao korištenje PC-ja sa odgovarajućim aplikacijama. Dva učesnika u konverzaciji su za ovu uslugu morali imati pristup Internetu, zvučnu karticu, mikrofon i zvučnike. To je bila prva faza IP telefonije.

IP telefonija veoma se brzo širi i sve se više bazira na korištenju IP protokola i izvan Internet mreže. Ovim se daje mogućnost da se neka ograničenja konvencionalne telefonije mogu prevazići integracijom kroz IP tehnologiju.

Ključni element u izgradnji efikasnog korištenja IP telefonije je u razvoju gatewaya, koji bi trebao premostiti IP okruženje i konvencionalnu javnu telefonsku mrežu. Ovakav gateway predstavlja uređaj koji zajedno sa specifičnim mrežnim aplikacijama treba da omogući dvosmjernu komunikaciju između dvije različite tehnologije: mreže sa komutacijom linija (telefonske mreže) i mreže sa komutacijom paketa (mreže računara). Gateway za IP РВХ može imati mogućnost nadzora mreže i automatski preusmjeriti pozive na tradicionalnu telefonsku mrežu, ako kvalitet govora padne ispod zadovoljavajućeg nivoa.

Govor putem IP okruženja, unutar privatne Intranet ili javne Internet mreže može imati znatne ekonomske prednosti.

Industrija se trenutno fokusira na integraciji usluga (govora, podataka, videa) kroz jedinstvenu infrastrukturu, ali ovo nije ultimativni cilj. Trenutni zahtjevi su u kombinovanju korištenja telefonskih i IP infrastruktura za stvaranje maksimalne povezanosti, novih aplikacija koje će smanjiti cijenu i dati optimalne performanse. Ide se u pravcu stvaranja multimedijskih komunikacija između ljudi koje su jednostavne i sigurne kakve su govorne komunikacije danas, čime bi se ujedno premostile razlike između svijeta telefonije i svjeta podataka.

 

7.2.4 Pojam RSS kanala (RSS feed)

RSS[50] je tehnologija koja omogućava jednostavno objavljivanje tematski objedinjenih sadržaja preko Interneta. Najčešći primjeri upotrebe su portali sa novostima ili različiti forumi. Glavna prednost RSSa je u rome što korisnik ne mora redovno posjećivati sve sajtove koji ga zanimaju i tako trošiti vrijeme. Može se jednostavno pretplatiti na RSS i pratiti rezime novosti koje ga zanimaju. Pojedini RSSovi se nazivaju feedovima ili kanalima. Iako postoji od 1999., korištenje RSSova je naglo poraslo tek u novije vrijeme, zajedno sa porastom popularnosti blogova. S tehničke strane, RSS je opisan sa XML-om, što mu omogućava maksimalnu fleksibilnost po pitanju distribuiranog sadržaja. Uz običan tekst, koji se najčešće koristi, u praksi su sve češći i slike, video i muzički sadržaji.

RSS kanali, kako se često nazivaju, omogućuju korisniku primanje obavijesti elektroničkim putem pomoću odgovarajućeg programa za čitanje. Tako primljena obavijest sadrži link na sadržaj na koji se korisnik pretplatio i obično kratak opis novoobjavljene informacije. Korisnik tada odlučuje želi li klikom na link otići na stranicu s koje mu je pristigla obavijest o novostima ili će obavijest zanemariti ili obrisati.

Uslov korištenja RSS-a s korisnikove strane je otvorena veza prema Internetu i odgovarajuć program za čitanje. Korisnici novih internetskih preglednika (browser) i programa za rad s elektronskom poštom, kao što su Internet Explorer 7 i 8 i Outlook 2007, također podržavaju RSS tehnologiju, pa nije potrebno pribavljati poseban RSS čitač. Većina ih se može besplatno preuzeti s Interneta.[51]

 

Pojam web log (blog)

Blog je publikacija na Internetu (Webu) koja sadrži prvenstveno periodičke članke u obrnutom vremenskom sljedu - najnoviji članci nalaze se na vrhu stranice.

Blogovi mogu biti individualni i kolaborativni. Terminološki za sada nema dinstinkcijee kao u engleskom jeziku gdje se termin weblog češće koristi za kolaborativne, a blog za individualne projekte. Mogu biti u obliku časopisa, tematski, osobni - blogosfera.

Tipologija blogova

· Internet dnevnici osobnog karaktera, opisuju svakodnevne aktivnosti autora

· Dnevnici pojedinih manifastacija, popularnih emisija masovnih medija

· e-zine časopisi u formi bloga

· Tematski blogovi koje vode pojedinci – npr. filmske kritike, recenzija kompjutorskih programa itd.

· Pjesnički blogovi (primjer portal blog poezije)

· Priče (primjer priče s blogerske strane weba)

· Putopisni blog (primjer blogomobil)

· Blogovi koje vode popularne javne osobe u sklopu propagandnih aktivnosti

· Promotivni blogovi

· Političke kampanje na blogovima

 

Pojam podcast

Naziv podcast je nastao kao složenica dviju riječi: iPod i broadcast. U početku su to bile samo audio datoteke, a danas se podrazumijevaju i video sadržaji. Dakle, podcast je digitalna datoteka koja sadržava audio ili audio-video zapis koji se prenosi putem Interneta uz upotrebu RSS tehnologije. Postoji i termin vidcast, tj. video podcast. Podcast se pojavio krajem oktobra 2003. godine

 

Virtuelne zajednice