Usnet NEWS (user network NEWS)

USENET NEWS predstavlja javne diskusione grupe ili konferencije (BBS). Poruke na ovom servisu smještene su na mrežne servere, tako da korisnikov pristup servisu USENET NEWS proizvodi komunikaciju korisnikovog klijentskog programa sa najbližim serverom. Serveri povremeno razmjenjuju poruke među sobom, tako da se svaka poruka proslijedi do svih zainteresovanih NEWS servera, a time i korisnika u svijetu. Zbog toga ovaj sistem obezbjeđuje jednostavnost uz minimalno zauzimanje komunikacionih linija.

Poruke su dostupne svim korisnicima mreže. Sve poruke su organizovane po diskusionim grupama i lancima diskusije. Kada se čitaju poruke prvo se bira diskusiona grupa, a zatim lanac diskusije i konkretne poruke. Zbog velikog broja diskusionih grupa i nemogućnosti snalaženja uveden je koncept pretplate (subscribe). Svaki korisnik bira one grupe koje ga interesuju i kod pristupa se pojavljuju samo te grupe. Postoji veliki broj programa čitača za pristup ovom servisu od kojih su najpoznatiji pod Windows-om: Netscape i Internet Explorer.

GOPHER

GOPHER predstavlja sistem menija putem kojih se pristupa tekstualnim datotekama, kao i raznim serverima u mreži. Aktivirani GOPHER kontaktira odgovarajuće servere sa kojih dobiva menije i datoteke za prikazivanje. Prije nekoliko godina on je bio izvanredno popularan i svi korisnici su mrežu pretraživali kroz njegove karakteristične menije. Danas je GOPHER i dalje veoma bogat informacijama, ali nedostatak multimedijalnog aspekta poprilično ga degradira u odnosu na WWW.

GOPHER servis se prvi put pojavio 1991. godine na univerzitetu Minesota, da bi se obezbijedio jednostavan sistem kojim bi fakulteti mogli da obavještavaju korisnike, tako da svako održava svoje podatke, a da se svi zajedno lako pregledaju. Naziv je vjerovatno dobio po tome što državu Minesota zovu Gopher State, a univerzitetski tim takođe nosi ime Golden Gophers (Gopher - američki hrčak, poznat po tome što rovari u potrazi za hranom koju gomila u svoje skladište). Internet GOPHER ima slične osobine jer sakuplja datoteke na serverima, kroz koje korisnici "rovare" krećući se po menijima.

WWW - WORLD WIDE WEB

WWW - WORLD WIDE WEB ili skraćeno WEB je danas mnogima sinonim za Internet. To je hipermedijalan i za upotrebu veoma pogodan servis. WEB znači mreža (spider's njeb - paukova mreža), a WWW čini mreža dokumenata koji međusobno ukazuju jedni na druge i omogućavaju brzo i lako kretanje ili, kako se to popularno kaže jedrenje (Net Surfing) ili krstarenje (Net Cruising) po Internetu. Korisnik samo treba da klikne mišem na podvučenom dijelu teksta ili na dio slike koji ga interesuje i automatski prelazi na drugi sadržaj.

WWW spada u najnovije servise na Internetu, a trenutno je daleko najpopularniji. Nastao je 1989. godine u CERN-u, Centru za visokoenergetsku fiziku u Švajcarskoj. Ideja je bila ta da fizičarima na lak način prezentuje mnogobrojne informacije dostupne na Internetu. Baziran je na hipertekst sistemu i od samog početka u njega je ugrađena podrška za pristup ostalim sistemima na mreži. Prve verzije WWW urađene su 1990. na NeXT kompjuterima, a značajan doprinos njegovom razvoju dao je program za pristup (bronjser) Mosaic za MS Windows, koga je 1993. razvila institucija NCSA (National Centre for Supercomputing) u Čikagu. Tu su razvijeni mnogi besplatni programi za pristup Internetu. Ekipa koja je uradila Mosaic, kasnije se odvojila i napravila samostalnu firmu, Netscape, čiji je Web Browser trenutno najkompletniji i najpopularniji. Kada se startuje Web browser pristupa se Web serveru u mreži čija je adresa zadata. Kada se uspostavi veza, dobije se njegova naslovna strana (Home Page), sa koje se ide dalje.

Snaga WWW-a je njegova univerzalnost i nezavisnost od platforme. Hipertekst podrazumijeva da se iz dokumenta mogu referencirati drugi dokumenti. Sistem je distribuiran, tj. referencirani dokumenti mogu biti na istom, ali i na drugom kompjuteru u mreži. Prateći te linkove, korisnik se kreće po mreži od servera do servera, a pri tom ne primjećuje nikakvu razliku među tim kompjuterima koji su, međutim, po konstrukciji i operativnom sistemu obično veoma različiti. Većina dokumenata kojima korisnik pristupa obogaćena je slikama, zvucima i animacijama. Dakle, WWW ima elemente multimedije. Može se prikazati bilo koji tip dokumenta za koji se ima odgovarajući program na kompjuteru. WWW protokol samo prenese datoteku i stavi je klijentu na raspolaganje. Protokol kojim WWW klijent i server komuniciraju naziva se HTTP (Hyper Text Transfer Protocol), a serverski program se uglavnom zove HTTP daemon (daemon - program koji se stalno izvršava).

JAVA

JAVA predstavlja proširenje WWW-a koje omogućava da se preko mreže prenose programi koji se izvršavaju na lokalnom kompjuteru. JAVA je programski jezik sličan programskom jeziku C++. Pomoću ovog programskog jezika može da se crta po ekranu, kontrolišu ekranske forme, ispisuje tekst i slike, i slično. Sve se to obavlja na lokalnom kompjuteru, što je brže nego kada se radi preko mreže. Tipična primjena JAVA-e su male animacije od više sličica koje se naizmjenično pojavljuju na ekranu, a to je tek dio mogućnosti koje sistem pruža. Predviđa se da će JAVA biti osnova tehnologije za elektronsku trgovinu.

IRC - INTERNET RELAY CHAT

Ovaj Internet servis omogućava interaktivni razgovor velikog broja korisnika. Kreiran je u Finskoj i postao jedan od najpopularnijih servisa. Kompletan sistem je organizovan po kanalima koji se dijele na: javne, privatne, nevidljive i tajne. IRC nakon startovanja, pokušava da uspostavi vezu sa nekim od IRC servera u svijetu. Nakon uspješnog povezivanja sa serverom, na ekranu se ispisuje poruka sa tog servera koja obično sadrži podatke o serveru, administratoru, pravilima za korišćenje i slično. Ovo se ispisuje u prozoru za poruke programa IRC. Ekran je podijeljen na tri dijela. Najveći dio čini pomenuti prozor za poruke. Ispod njega je jedan red namijenjen statusnim informacijama, dok je na dnu ekrana red za unošenje IRC komandi.

MAIL GATEWAYS

Ovaj servis je namijenjen pristupu javnim servisima elektronskom poštom. Putem njega omogućava se pristup i onim korisnicima koji nemaju stalnu vezu sa Internetom, već samo povremenu razmjenu elektronske pošte.

 

 

Posebni servisi

Posebni servisi obuhvataju tri kategorije servisa:

· servisi za pretraživanje,

· sigurnosni servisi i

· sistemski servisi.

SERVISI ZA PRETRAŽIVANJE

Servisi za pretraživanje omogućavaju pronalaženje odgovarajućih dokumenata na javnim servisima. Bez njih bi krstarenje Internetom bilo mnogo komplikovanije i sporije.

ARCHIE služi za pretraživanje ANONYMOUS FTP servisa. Kada se zadaju imena datoteka dobivaju se adrese ANONYMOUS FTP servera gdje se iste mogu naći, kao i njihove veličine i datumi postavljanja. Postoji i mogućnost traženja imena datoteka prema opisu.

VERONICA je namijenjena pretraživanju GOPHER servisa. Otkuca li se dio naslova koji se pojavljuje u GOPHER menijima, dobiva se spisak GOPHER lokacija gdje se isti pojavljuje, takođe u obliku menija.

WAIS je nastao kao rezultat potrebe da se pretražuju kompletni tekstovi, tzv. fulltext search. Na osnovu zadatih ključnih riječi, dobivamo spisak adresa dokumenata gdje se iste pojavljuju. U bazi mogu biti: WEB, GOPHER i FTP dokumenti.

NETFIND služi za pronalaženje E-MAIL adrese korisnika na osnovu imena i prezimena. Pretraživanje se vrši komandom finger. Kad se izabere manje područje, postoji mogućnost da se adresa i pronađe.

SIGURNOSNI SERVISI

Sigurnosni servisi su neophodni kada se pomoću Interneta prenose podaci koji imaju posebnu važnost. Saobraćaj na mreži je u velikoj mjeri otvoren pa se ne može garantovati tajnost podataka. Uz ove servise, neki od programa za pristup odgovarajućim javnim servisima, npr, WWW-u, imaju opciju za zaštitu komunikacije.

PGP - PRETTY GOOD PRIVACY je popularan program kojim se pomoću tehnike javnog i tajnog ključa (RSA algoritam), šifruje elektronska pošta. On garantuje da poslatu poruku može da pročita samo onaj kome je namijenjena, kao i da je poruka stigla od njenog autora. Može se koristiti i za kreiranje elektronskog potpisa dokumenta.

SSH - SECURE SHELL je relativno novi sistem koji koristeći tehnike slične PGP-ovim, šifruje interaktivnu komunikaciju. Funkcionalno zamjenjuje TELNET i FTP programe, obezbjeđujući zaštitu od prisluškivanja.

KERBEROS je sistemski servis koji obezbjeđuje vezu sa jednom sigurnosnom mašinom, na kojoj se vrši provjera identiteta servera i korisnika, kao i kriptovanje komunikacije. Da bi se koristio KERBEROS, on mora da bude instalisan na sve servere u mreži, a programi koji obezbjeđuju ostale servise moraju da budu na odgovarajući način prilagođeni.

SISTEMSKI SERVISI

Ova kategorija servisa je namijenjena uglavnom administratorima servera i mreže, a ponekad može da bude od značaja i za korisnike. Korisnici pomoću ovih servisa mogu da provjere da li je neki računar trenutno priključen u mrežu ili postoje problemi na vezama.

PING služi za provjeru kvaliteta (postojanja i brzine) veze među kompjuterima na mreži.

NFS obezbjeđuje dijeljenje mrežnih diskova, tako da veći broj kompjutera može da pristupi istim dijelovima diska na serveru.

TRACEROUTE kao i PING provjerava vezu i ispisuje putanju kojom podaci putuju od servera do servera. Koristi se u slučaju postojanja sumnje da se podaci gube ili lutaju.

NETSTAT prikazuje trenutno aktivne mrežne veze na serveru.

X-WINDOWS je distribuirani prozorski sistem. Program aktiviran na jednom kompjuteru može svoje rezultate ispisivati na nekom drugom kompjuteru u mreži.

Internet u praksi

Niko nije vlasnik Interneta niti ga može kontrolisati u cjelosti. On pripada svima. Međutim, da bi mogao funkcionisati mora postojati briga o organizaciji i zadovoljavanju tehničkih uslova rada. Na globalnom nivou postoje organizacije koje kreiraju standarde i preporuke kojih se mora držati svaki učesnik Interneta. Jedna od najvažnijih je IETF – Internet Engineering Task Force. IETF oblikuje dokumente poznate pod nazivom Request For Comment – RFC. Njima se propisuju različiti tehnički i organizacijski aspekti funkcionisanja Interneta. Postoji i Internet Society – krovna organizacija koja nadgleda rad drugih organizacija u vezi s Internetom. Slika o velikoj organizacijskoj i tehnološkoj složenosti dodatno se upotpunjuje ako se spomenu još neke važne organizacije: Internet Architecture Board – IAB (briga o cjelovitosti arhitekture), Internet Engineering Steering Group – IESG (Briga o tehničkom upravljanju), Internet Assigned Numbers Authority – IANA (briga o dodjeli jedinstvenih adresa), International Standard Organization – ISO (briga o standardima), itd. Mnoge od njih imaju i svoje podorganizacije. Internet je mreža u kojoj su povezane nacionalne, međudržavne, regionalne, istraživačke, univerzitetske i druge mreže. Veliko zamršeno klupko koje se stalno mijenja liči na haos u kojem ipak postoje kontrolni mehanizmi.

 

Slika 162 Šema veze na Internetu

Važna uloga na Internetu pripada Internet provajderima (Internet service provider - ISP). ISP su komercijalne organizacije, stalno povezane na Internet, koje nude korisnicima posredni pristup Internet servisima.

 

Odlike kvalitetnog sajta

Teško je dati generalne savjete kako napraviti kvalitetan sajt, posebno što se same organizacije i dizajna tiče. Mnogo toga ovisi o materijalu koji se želi prezentirati, te osobnom ukusu. Ipak, postoje određene stvari na koje je potrebno obratiti pažnju kod svih tipova stranica.

KONCEPCIJA

Izuzetno bitna odlika svih kvalitetnih sajtova je koncepcija. Nekada treba potrošiti mnogo, mnogo vremena na razradu stranica, detaljno predviđajući gdje smjestiti koji sadržaj, te kako sve to kasnije povezati u preglednu i jasnu cjelinu. U razradu koncepcije treba uključiti webmastera, dizajnera i osobu zaduženu za izradu sadržaja.

AŽURNOST

Nije važno imati sajt već je važno imati ažuran sajt jer neažuran sajt gubi na vjerodostojnosti.

SADRŽAJ

Web stranice nisu ulje na platnu ili kakav drugi medij na kojem se nalaze umjetnikovi osjećaji. Dizajn web stranica je ipak sekundaran i kao takav u funkciji samog sadržaja koji treba prezentirati na stranicama. Posjetitelji se na stranicu vraćaju zbog sadržaja, a ne dizajna.

UGODAN DIZAJN

Sam dizajn je stvar ukusa, ali čak se i u sa­moj teoriji dizajnirane stvari mogu podijeliti na one oku ugodne i... one druge. Cilj je da stranica bude u grupi dobro dizajniranih, što podrazumijeva izbjegavanje prenapadnih boja, nečitljivih tekstova, prešarenih pozadina i sličnih egzibicija.

BRZO UČITAVANJE STRANICA

Kreator web sajta se mora truditi da se što više olakša učitavanje stranica. Tome će doprinijeti izbjegavanje dugih stranica, bespotrebnih Java appleta, velikih slika i sličnih mnogokilobajtnih rješenja.

KONTAKT INFORMACIJE

U praksi je nemoguće predvidjeti sva pitanja posjetitelja sajta i objaviti sve odgovore na web stranicama. Zato je veoma važno na vidljivo i lako dostupno mjesto postaviti kontakt informacije tj. brojeve telefona, adresu i e-mail adrese. Posebno je korisno i postojanje web obrasca za kontakt jer se posjetitelji lakše odlučuju na ispunjavanje obrasca, nego pisanje e-mail poruke.

URL

Ma koliko ovo nekima zvučalo logično i samo po sebi razumljivo, treba posebno naglasiti da je važno izbjegavati besplatne web prostore i teško pamtljive adrese. Stranice trebaju imati jasnu adresu tipa www.imefirme.ba ili www.imefirme.com.

POMOĆ IZGUBLJENIMA

Site map - stranica na kojoj su popisane sve stranice koje po­stoje na siteu - nije potrebna kod manjih siteova. Kod velikih je neophodna jer efikasno rješava sve probleme zbunjenih i dezorijentisanih po­sjetilaca sajta.

REDOVAN REDIZAJN

Osim same redovne izmjene sadržaja na stranicama, s vremena na vrijeme potrebno je i osvježiti sam dizajn stranica. Hoće li to biti i češće i sastojati se od promjene osnovnih boja ili će samo jednom godišnje biti kompletno redizajnirane stranice, zavisi o kreatoru sajta. Bitno je da sama koncepcija stranica ostane dovoljno slična prošloj, kako se redovni posjetioci ne bi izgubili.

“RAZBIJANJE TEKSTA”

Ljudi na webu rijetko čitaju du­ge tekstove (osim ako ih baš jako interesuju). Međutim, neki tekstovi čine se kraćim nego što to zapravo jesu jer ih autori "razbijaju" umetnutim slikama, međunaslovima, izabranim i naglašenim citatima i sličnim trikovima koje već dugo koristi štamparska industrija. Ukoliko nema odgovarajućih slika, mogu se koristiti neki grafički elementi da se razbije monotonija.

Dok radi na Internetu korisnik uglavnom vidi djelovanje HTTP protokola i hipertekstualne web stranice. Prije pojave World Wide Weba (početkom devedesetih godina prošlog vijeka) rad na Internetu uglavnom je bio u tekstualnom obliku. Uvođenjem hiperteksta rad se mnogo promijenio. Web se sastoji od dva osnovna elementa. To su HTML – HyperText Markup Language za opis hipertekstualnih web stranica i HTTP – HyperText Transfer Protocol, protokol za kretanje po hipertekstualnim dokumentima. Web je nastao 1989. godine u Centru za visokoenergetsku fiziku u Švajcarskoj (CERN). Osmislio ga je Tim Beerners Lee s namjerom da olakša prikaz mnogobrojnih informacije sa Interneta. Hipertekst je document koji ima mogućnost referenciranja na druge dokumente pomoću hiperlinkova. Svaki dokument na Internetu označen je na jedinstven način, primjenom URL adrese (Uniform Resource Locator). Dokumenti se mogu nalaziti na istom ili na drugom serveru koji se nalazi bilo gdje na Internetu. Čitanje hipertekst dokumenta omogućava kretanje – surfanje Internetom, pri čemu hyperlink može biti pridružen ne samo tekstu već i bilo kojem sadržaju na stranici (slika, grafikon, dugme i sl.).

Nakon nekog vremena tehničke izume prihvataju i "široke narodne mase" shvatajući korist koju oni donose. Da bi dostigao cifru od pedeset miliona korisnika radiju je trebalo tridesetosam godina, računarskoj tehnici šesnaest godina, televiziji trinaest, a internetu tek četiri godine.

Slika 163 Ko je on-line u Americi po starosnim skupinama

 

Slika 164 Statistika o korisnicima Interneta u Americi

Na osnovu sprovedene godišnje ankete Regulatorna agencija za komunikacije (RAK)[44] objavila je podatak da je u 2009. godini u Bosni i Hercegovini evidentirano 399.329 pretplatnika na Internet, a da se Internetom koristilo 1.421.540 ljudi ili 37% ukupnog stanovništva u državi. U Izvještaju se također navodi: „Kada je u pitanju pristup internetu, statistika pokazuje da je u 2009. godini dominantna vrsta pristupa internetu bio xDSL pristup, čiji broj pretplatnika čini 43% od ukupnog broja internet pretplatnika u BiH. Na drugom mjestu nalaze se pretplatnici dail-up pristupa, čiji broj pretplatnika čini 26,8% od ukupnog broja internet pretplatnika... “

 

Tabela 32 Broj pretplatnika po vrstama internet pristupa u 2009. godini

Vrsta internet pristupa	Broj pretplatnika u 2009. godini
Dial-up	107.216
Bežični pristup	55.961
Kabelski pristup	62.834
xDSL	171.642
Iznajmljene linije
FTTx
Ostalo
Ukupan broj internet pretplatnika	399.329

 

 

Tabela 33 Broj ISP dozvola

Godina	2004.	2005.	2006.	2007.	2008.	2009.
Broj ISP dozvola

 

 

Mada su osnovni koncepti hipertekstualnog povezivanja dokumenata postavljeni još u četrdesetim godinama prošlog vijeka, za njihovu je pravu ekspanziju trebalo sačekati da Internet dovoljno "ojača", što se dogodilo tek početkom devedesetih.

 

4.5.2 Savjeti za pretraživanje Interneta

U osnovi pretraživanje Interneta u potrazi za nekim pojmom, tekstom, multimedijalnim sadržajem,... je jednostavno. Traženu riječ treba upisati u polje za pretraživanje pretraživaču, koje ne treba miješati sa URL poljem u browseru. U njega ćete unijeti adresu pretraživača. Nako pritiska na tipku Enter dat je zadatak programu pretraživaču (npr. Google) da pronađe sve web stranice na kojima se spominje tražena riječ. Nerijetko će rezultat pretraživanja biti pronalazak nekoliko stotina, hiljada, pa i miliona adekvatnih stranica. Trebalo bi mnogo truda i vremena da se svaka od njih pregleda radi konstatacije koja sadrži baš ono što trebamo. Npr. Na dan pisanja ovog teksta na zahtjev pretraživaču Google da pronađe riječ London dobijen je odgovor: Rezultati 1 - 10 od oko 449,000,000 za pojam London. Mnogo bi vremena prošlo dok bi se pregledale sve ove stranice da se pronađe baš ono što treba u vezi s riječju London. Postoje preporuke i savjeti za pretraživanje koje omogućavaju fokusiranje na baš ono što korisnik želi. Nevjerovatno je koliko se blizu, odnosno daleko može doći pravilnim, odnos­no nepravilnim postavljanjem upita.

 

· Pretraživanje je isto za tekst pisan velikim ili malim slovima. Tražiti “London” isto je što i tražiti “LONDON”;

· Uz neke izuzetke pretraživanje ignoriše specijalne znake. Zato se ne može tražiti tekst koji ima u sebi: @#$%^&*()=+[]\ i neke druge specijalne karaktere.

· Ako se traže stranice sa nekim sadržajem treba tražiti riječ koja se sa najvećom vjerovatnoćom pojavljuje na tim stranicama. Npr. ne tražiti izraz “kako se igra košarka”, već izraz “košarkaška pravila”.

· Riječi napisane u navodnicima traže se upravo onako kako su navedene. To može pomoći ali i odmoći u pretraživanju jer izraz “Džon Kenedi” neće biti pronađen na stranicama na kojim piše Džon F. Kenedi.

· Dodavanje znaka minus (-) neposredno prije neke riječi u polju za pretraživanje označava da se traže stranice na kojima ta riječ ne postoji. Npr. ako se upiše u polje za pretraživanje bokser-pas tada će biti prikazane sve pronađene stranice koje sadrže riječ bokser, a istovremeno ne sadrže riječ pas.

· Kod nekih pretraživača mogu se koristiti znak zvjezdica (*) kao džoker znak koji zamjenjuje bilo koju cijelu riječ i znak upitnik (?) kao džoker znak koji zamjenjuje bilo koji jedan karakter.

· Različiti pretraživači imaju različite sintakse pretraživanja, ali imaju dosta toga i zajedničkog. Prije svega zajednički su logički (boolean) operatori AND, OR i NOT. Na većini pretraživača obavezno se pišu velikim slovom, što ih odvaja od riječi za kojima se traga. AND ili "logičko i" se koristi za spajanje određenih termina, pa će fraza lopta AND nogomet dati sve stranice koje sadrže obje tražene riječi. Stranice koje sadrže pojedinačne riječi (samo lopta ili samo nogomet neće biti sadržane u rezultatima. Korištenjem "logičkog ili" (OR) određuje se jedna od dvije (ili više) riječi koje stranica mora sadržati. Lopta OR nogomet daće sve stranice koje sadrže prvu ili drugu riječ. Traganje za frazom lopta nogomet pronašlo bi sve stranice na kojima se spominju i lopta i nogomet. Na kraju, NOT određuje da se određena riječ ne smije nalaziti na traženoj stranici.

· Kada se želi specificirati više riječi, može se upotrijebiti operator OR (velika slova). Na primjer vitamin A OR B će dati rezultat za sve stranice na kojima se spominje ili vitamin A ili vitamin B

· Znak za dolar ($) se koristi za označavanje cijene. Riječi nikon 400 i nikon $400 će dati različite rezultate pretraživanja.

Slika 165 Najzastupljeniji jezici na Internetu prema broju miliona korisnika

Uz najpoznatije, koji se ujedno i najčešće koriste, postoje i oper­atori koji se koriste u zavisnosti od pretraživača. Neki od njih npr. podržavaju direktno traženje akrobatovih.pdf ili PowerPointovih.ppt datoteka korištenjem fraze filetype:pdf ili filetype:ppt u produžetku traženog termina.

Najpopularniji pretraživač Google nudi jednostavno izabiranje traženog termina i pratećih opcija preko ekrana napredne pretrage.

Pretraživač Google je napravljen tako da rezultate pretrage prikaže jasno i pregledno, kao što je pokazano na slijedećoj slici.

Slika 166 Google

1. Naslov: Prva linija u rezultatu pretraživanja je naslov web stranice. Kreator stranice odlučuje koji naslov najbolje kratko opisuje stranicu.

2. Izvod iz sadržaja: Kratak izvod dijela sadržaja web stranice relevantan za traženi pojam.

3. URL: Adresa web stranice.

4. Cached link: Link na raniju verziju pokazane stranice. Pokrenuti ga ako stranica na pokazanoj listi nije na raspolaganju.

Pretraživanje Interneta može biti znatno olakšano korištenjem prozora za napredno pretraživanje (kao na slici)

Slika 167 Napredno pretraživanje sadržaja u Google-u

Korisnik jednostavno iz padajućih lista bira opcije pretraživanje: jezik, datum, tip datoteke,...

Kada je upit kompletiran, sa znatno povećanom vjerovatnoćom dobija se baš ono što je traženo.

Drugi prozor je napravljen za napredno pretraživanje slika.

Slika 168 Napredno pretraživanje slika u Google-u

 

U ovom prozoru mogu se birati različiti tipovi slikovnih zapisa, njihova veličina, boja itd.

Web preglednik (web browser, Internet browser) je program koji korisniku omogućuje pregled web stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih.

 

Najpopularniji preglednici danas su:

Firefox - besplatan preglednik otvorenog koda

Mozilla - imenom Mozilla danas nazivamo spoj Firefoxa i Thunderbirda

Opera - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera

Internet Explorer - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft

Safari - besplatan preglednik firme Apple

Google Chrome - besplatan preglednik firme Google

Slika 169 Najpopularniji preglednici

Browser

Aplikacioni program koji otvara i prikazuje (čita) strane na Internetu. Postoje dva veoma popularna ovakva web čitača. Jedan je djelo firme Netscape, a drugi je napravio Microsoft. Čitač prihvata HTML ili XML kodove sa web strane, izvršava ugrađene skripte i programe i prikazuje tekst, muziku, video i linkove na druge strane. Kreatori web strana znaju da trebaju provjeravati kako njihov rad izgleda na različitim čitačima. Nekada strana, prikazana jednim čitačem, izgleda znatno drugačije od iste te strane, otvorene drugim čitačem.

U Slijedećoj tabeli prikazani su neki rezultati statistike korištenja preglednika na Internetu[45]

Tabela 34 Statistika korištenja preglednika

	IE7	IE6	IE8	Firefox	Chrome	Safari	Opera
September	15.3%	12.1%	12.2%	46.6%	7.1%	3.6%	2.2%
August	15.1%	13.6%	10.6%	47.4%	7.0%	3.3%	2.1%
July	15.9%	14.4%	9.1%	47.9%	6.5%	3.3%	2.1%
June	18.7%	14.9%	7.1%	47.3%	6.0%	3.1%	2.1%
May	21.3%	14.5%	5.2%	47.7%	5.5%	3.0%	2.2%
April	23.2%	15.4%	3.5%	47.1%	4.9%	3.0%	2.2%
March	24.9%	17.0%	1.4%	46.5%	4.2%	3.1%	2.3%
February	25.4%	17.4%	0.8%	46.4%	4.0%	3.0%	2.2%
January	25.7%	18.5%	0.6%	45.5%	3.9%	3.0%	2.3%

 

Najpopularniji pretraživači interneta danas su:

 

Google http://www.google.com

Yahoo http://www.yahoo.com

Ask http://www.ask.com

AllTheWeb.com http://www.alltheweb.com

AOL Search http://search.aol.com/(external)

HotBot http://www.hotbot.com

AltaVista http://www.altavista.com

Gigablast http://www.gigablast.com

Live Search http://www.live.com/

LookSmart http://www.looksmart.com

Lycos http://www.lycos.com

Netscape Search http://search.netscape.com

Open Directory http://dmoz.org/

 

Slika 170 Yahoo

Slika 171 Google

Slika 172 Lycos

 

4.5.3 Poruke o greškama

Kod pristupanja nekoj web stranici, desi se da željeni rezultat ne bude stranica koja se očekuje, već se javi poruka o greški. Postoji dosta grešaka, a najčešće su opisane u tekstu koji slijedi.

 

Greške na strani klijenta

· Bad request 400: Server nije razumio zahtjev, te ga nije uspio izvršiti. Najvjerovatnije je u pitanju neispravna sintaksa, koja se potkrade i najboljim programerima.

· Unauthorized 401: Kreatori web stran­ice ne žele da svi surferi mogu pristupiti web stranici. Ukoliko imate pravo na pristup (ispravan username i password), pokušajte ponovo.

· Payment Required 402: Da bi pristupili traženoj stranici, trebali bi najprije izdvojiti odgovarajuća novčana sredstva.

· Forbidden 403: Poruka označava da je pristup zabranjen. Autorizacija neće pomoći. Iz poruke se ne može zaključiti šta je pravi razlog za nedozvoljavanje pristupa.

· Not found 404: Server nije pronašao ono što ste tražili. Provjerite da li je web adresa (URL) unesena ispravno i da li odgovara onoj koju ste dobili. Provjerite spelovanje, znakove punktacije (.) i slashove (/). Budite sigurni da koristite slash (/), a ne backslash (\).

· 405 Method Not Allovved: Metoda specificirana u komandnoj liniji ne dozvoljava pristup. Greška je najčešće u loše programiranim dijelovima sistema.

· 406 Not Acceptable: Karakteristike upućenog zahtjeva nisu prihvatljive, kao ni mogućnosti prihvatanja zaglavlja poslanog u zahtjevu. Neke od spornih karakteristika mogu biti pogrešno definisani: Charset, Hncoding, "Language, Ranges itd.

· 407 Proxy Authentication Required: Greška je slična grešci 401 (Unauthorized) i govori o tome da se najprije treba identificirati na Proxy serveru. Proxy server kao povratnu informaciju identifikacije daje odgovarajući "header field". Rješenje problema moglo bi se kriti u tome da se najprije logujete na Proxy server.

· 408 Request Timeout: Web server nije odgovorio na upit klijenta, jer je predug vremenski interval između upita klijenta i prispijeća informacije na server. Zbog toga je i server prekinuo konekciju. Nešto kasnije pokušajte ponoviti zahtjev za pristup, bez izmjena.

· 409 Conflict: Web server ne može kompletirati zahtjev klijenta, jer već od ranije postoji konflikt. Ova greška se može pojaviti kada pokušavate da uploudujete fajlove (na web server). Rijetko će se pojaviti, a ako se već pojavi znajte da se odnosi na neke od parametara koje podešavate na web serveru.

· 410 Gone: Odgovor pod brojem 410 je definisan da obavijesti primaoca da lokacija kojoj pristupa nije raspoloživa ili je potpuno uklonjena.

· 411 Length Required: Server je odbio da prihvati zahtjev bez prethodno definirane vrijednosti "Content- Length". Klijent može pokušati ponovo, ukoliko doda ispravnu vrijednost u "Content-Length".

· 412 Precondition Failed: Server "misli" da nije naišao na protok podataka od kli­jenta definisanih u specifikaciji uslova neophodnih za primanje informacija.

· 413 Request Entity Too Large: Server je odbio da izvrši zahtjev jer je sadržaj zaht­jeva previše dug, tj. sadrži previše bajta da bi ga server izvršio. Server će prekinuti konekciju da spriječi klijenta da nastavi ponavljati zahtjev za izvršenje.

· 414 Request-URL Too Long: Iako dosta rijetka greška, zna se desiti. Server je odbio da izvrši zahtjev jer je traženi URL predug, tj sadrži previše znakova. Moguće je da server nije u stanju da pročita URL na ispravan način. Najčešći slučaj je da web serveri posjeduju limit dužine URL-a od 2048-4096 karaktera.

· 415 Unsupported Media Type: Server je odbio da izvrši zahtjev, jer je sadržaj zaht­jeva u formatu koji nije podržan za izvršavanje na serveru.

 

Greške na strani servera

· Internat Error 500: Interna greška na serveru. Ova greška se pojavi kada se desi neočekivana greška u radu servera. Pošto server ne zna šta se desilo, nije u stanju precizirati tip greške.

· Not implemented 501: Pojavljuje se u situacijama kada server nije u stanju da prepozna vaš zahtjev jer nije dizajniran ili konfigurisan za to. Možete je uočiti i pri­likom pokušaja autorizacije (za vrijeme unošenja logina i passworda).

· 502 Bad Gateway: Server koji "glumi" gateway ili proxy prima neispravan odziv od servera koji je njemu nadređen.

· 503 Service Unavailable: Server koji pruža usluge hostiga zahtijevanom sajtu je prezaposlen ili preopterećen. Ovaj problem možete rješiti tako da za 30-tak sekundi ponovo pokušate pristupiti.

· 504 Gateway Timeout: Kao i greška 502. Server koji "glumi" gateway ili proxy prima neispravan odziv od servera koji je njemu nadređen.

· 505 HTTP Version Not Supported: Server ne podržava ili odbija da podrži verziju HTTP protokola koja je korištena u zahtijevanoj operaciji. Odgovor koji se pojavi tom prilikom trebao bi biti smisaon i trebao bi dati objašnjenje zašto korištena verzija HTTP-a nije podržana na serveru.

 

Greške pri logovanju

· Error 633: The port is already in use: Pristup modemu je zauzet drugim programom.

· Error 678: There is no answer: Ovo znači da udaljeni računar, server, ne odgovara. Greška se javlja ukoliko imate problema sa telefonskom linijom, vaš modem nije u mogućnosti pregovarati s modemom na modemskim ulazima ili ukoliko birate pogrešan broj.
Provjerite da li je dobro uključena telefonska žica u LINE slot na modemu ili da nije u prekidu. Provjerite da li ste pravilno unijeli broj koji pozivate. Uključite zvuk na vašem modemu tako da čujete postupak biranja i pregovaranje s modemom na modemskim ulazima servera. Ako nakon toga ne čujete biranje i pregovaranje modema pokušajte ponoviti instalaciju modema (rekonfiguraciju). Ponekad je dovoljno samo restartovati računar i pokušati ponovo sa zvanjem.

· Error 680: There is no dial tone: Ako dobijate navedenu poruku morate isključiti opciju "Wait for dial tone before dialing". Opcija se isključuje tako da kliknete na My Computer / Control Panel / Modems / označite modem kojim se spajate na Internet i kliknite Properties, otvorite karticu Connection i u polju Call preferences isključite opciju Wait for dial tone before dialing. Nakon isključivanja opcije obavezno kliknite OK. Takođe navedenu opciju morate isključiti i u vezi sa kojom se spajate. My Computer / Control Panel / Dial-Up Networking, desni klik na vezu sa kojom se spajate i izaberite Properties. Pod karticom General kliknite Configure, otvorite karticu Connection i u polju Call preferences isključite opciju Wait for dial tone before dialing. Kliknite OK. Pokušajte se ponovo spojiti na Internet. I u ovom slučaju morate provjeriti da li je modem ispravno priključen: provjerite kabl koji spaja ulaz u modem i utičnicu. Postarajte se da linija ne bude zauzeta od strane drugog telefona u kući ili faks mašine.

· Error 691: Access denied because username and/or password is invalid on the domain: U 99% slučajeva ovo se dešava zato što je korisnik pogrešno otkucao korisničko ime ili lozinku, ma kako ubeđen bio da je to učinio ispravno.
Ako se ovo desi provjerite da li ste dobro upisali svoj username i password, odnosno da li ste upisali dobar broj na koji se spajate. Pazite na velika i mala slova (provjerite da li vam je uključen Caps Lock).

· Error 692: There was a hardware failure in the modem (or other connecting device): Neispravan modem ili modem nije pravilno instaliran.

· Error 777: The connection attempt failed because the modem (or other connecting device) on the remote computer is out of order: Neispravan modem ili modem nije pravilno instaliran

 

Intranet i Ekstranet

Intranet

Intranet je privatna, lokalna računarska mreža (LAN), zatvorenog tipa, koja se koristi unutar neke organizacije. Intranet omogućava zaposlenima sigurnu razmjenu informacija i obavljanje nekih radnji vezanih za rad u organizaciji. Najčešće koristi isti pristup i tehnologije kao i Internet: klijent/server arhitektura, TCP/IP, HTTP, FTP i druge protokole.

Uobičajena intranet mreža podržava mnoge servise kao što su: elektronska pošta, razmjena Web dokumenta, razmjena fajlova i sl. Zatvoreni tip mreže podrazumijeva da korisnicima izvan organizacije, odnosno ove mreže, nisu dostupni svi ti servisi. Pored toga, korisnici intranet mreže često nemaju pristup Internetu jer ova mreža može a ne mora biti povezana na Internet. Ukoliko ipak postoji ta komunikacija ona se strogo nadgleda radi sprječavanja neautorizovanog pristupa (sa spoljne strane) povjerljivim poslovnim podacima. Intranet Web lokacija izgleda i radi kao bilo koje Web mjesto s razlikom što je firewall (vatrozid), koji ograđuje intranet, štiti od neautoriziranog pristupa.

 

Ekstranet (Extranet)

Ekstranet je privatna mreža koja koristi Internet tehnologiju i javne telekomunikacione sisteme za sigurnu razmjenu poslovnih informacija ili za poslovanje sa dobavljačima, poslovnim partnerima i kupcima. Ekstranet se može posmatrati kao proširenje intraneta primjenom Internet tehnologije kako bi se omogućila komunikacija sa određenim korisnicima koji se nalaze izvan intraneta.

Dakle, extranet je dio Intranet mreže kojem je pod određenim uslovima mogu pristupiti vanjski korisnici.

U extranetu se mogu odrediti različiti nivoi pristupa vanjskim korisnicima, naravno uz valjanu lozinku i korisničko ime.

 

5 Zaštita

 

Identitet / Autorizacija

Šta se štiti?

U svim područjima ljudske djelatnosti danas je količina podataka neuporedivo veća nego što je to ikad do sada bila. Nove tehnologije su omogućile jednostavan i brz način korištenja, prikupljanja, obrade, prenošenja, razmjene i pohranjivanja velikih količina najrazličitijih podataka. To je veliko blago kojim raspolažu pojedinci, preduzeća, velike kompanije i države, pa se samo po sebi nameće da su zajedno sa metodama prikupljanja morale biti razvijane i različite metode zaštite te vrijednosti. Zaštita se istovremeno mora odnositi i na podatke i na opremu i na programe.

 

Slika 173 Predmet zaštite - hardver, softver i podaci

Ljudi se s razlogom brinu kada se evidentiraju njihovi lični podaci, npr. podaci u vezi s etničkom ili vjerskom pripadnošću, podaci o zdravlju, socijalnom statusu, informacije o broju socijalnog i zdravstvenog osiguranja, JMBG-u, broju bankovnoga računa, brojevima kreditnih kartica i sl. jer ne mogu spriječiti ostavljanje digitalnih tragova koje generiše savremeni način življenja.

 

5.1.1 Korisničko ime i lozinka pri prijavljivanju na računar

Upotreba korisničkog imena i lozinke je jedan od načina ostvarivanja ovlaštenog pristupa željenom sadržaju. U praksi se često korisničko ime ne mijenja, a lozinku za pristup korisnik može izmijeniti u bilo kojem trenutku.