Pojam autorskih prava (copyright)

Definicija intelektualne svojine obuhvata rezultate intelektualnih aktivnosti u oblasti umjetnosti, nauke i industrije. Zakoni o autorskim pravima (Copyright) su u prethodnom periodu bili namijenjeni za zaštitu prava autora literarnih dela. Zakoni o patentima su namijenjeni za zaštitu prava pronalazača u oblasti elektronike i mašinstva. Sve navedene zakonske oblasti imaju osnovnu namjenu da zaštite prava pojedinaca i preduzeća, odnosno njihov rad od neovlašćenog prisvajanja i ohrabri ih da nastave stvaralački rad kako bi cijelo društvo u budućnosti od toga imalo koristi.

Softver je relativno nova kategorija i ne može se striktno svrstati ni u jednu od ovih zakonskih kategorija. Zbog toga je zaštita prava pojedinaca i preduzeća iz oblasti softvera svrstana u više kategorija. Neki softverski proizvodi su zaštićeni autorskim pravima, a drugi zakonima o intelektualnoj svojini.

Samo pretraživanje Interneta ne predstavlja kršenje zakona niti bilo kakav prekršaj ukoliko se to ne radi iz firme koja svojim internim pravilima to ograničava. Mnoge firme ne gledaju blagonaklono na posjete nekim stranicama, ako ništa drugo neracionalne potrošnje radnog vremena i zbog mogućnosti „zaraze“ poslovne mreže raznim virusima i drugim neželjenim sadržajima. Propisi o autorskim pravima uglavnom se bave nedozvoljenom upotrebom, a ne pribavljanjem softvera. Od ovoga se s razumljivim razlogom odstupa kada se radi o maloletničkoj pornografiji. U tom slučaju ilegalno je i preuzimanje i posjedovanje takvih sadržaja. Korisnik softvera ima pravo napraviti svoju sigurnosnu kopiju, podataka ili programa, ali i dalje ostaje obaveza korištenja kupljenog programa samo na jednom računaru, kako se to navodi u licencnom ugovoru pri kupovini. Zakonom je zabranjeno i skidanje zaštite od kopiranja sa programa ili npr. audio i video sadržaja.

U praksi se u principu gleda na „društvenu opasnost djela“ pa se kažnjavanje češće usmjerava na „pirate“ i ilegalnu komercijalnu djelatnost, dok se pojedinačni prekršaji rijetko kažnjavaju.

Prema podacima iz BSA[46] Globalne studije o stopi softverskog piratstva evidentirano je smanjenje stope softverskog piratstva u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je u 2008. godini zabilježila stopu softverskog piratstva od 67%. Procjene pokazuju da to znači gubitak u iznosu od oko 15 miliona američkih dolara.
Posljedice softverskog piratstva su:

1. Manja potražnja za prodajom licenciranog softvera
2. Gubitak prihoda, profita i poreza

3. Sporiji razvoj lokalnog IT tržišta
4. Loša poruka – kršenje zakona je prihvatljivo

Prema istoj studiji u dijelu o ekonomskim učincima piratstva kaže se da bi smanjenje stope piratstva u Bosni i Hercegovini za 10% u četiri godine bi doprinijelo:

- Kreiranju 1400 novih radnih mjesta u IT sektoru

- Povećanju godišnjeg prihoda u IT sektoru za dodatnih 97M USD, što u četverogodišnjem periodu znači 388M USD

- Povećanju poreznih prihoda iz oblasti IT sektora za dodatnih 14M USD godišnje, što u četverogodišnjem periodu znači 56M USD

U užoj regiji, BiH drži deseto mjesto, nakon Mađarske (42%) i Slovenije (48%), Hrvatske (55%) dok sa višim stopama piratstva slijede, Makedonija (69%), Bugarska (69%), Rumunija (69%), Albanija (77%), Srbija (78%) te Crna Gora (82%).

Prosječna stopa softverskog piratstva u svijetu kreće se oko 35%, a globalni gubici su čak 40 milijardi američkih dolara.

Globalna studija o stopama softverskog piratstva odnosi se na sve softverske pakete koji se koriste na personalnim računarima – uključujući desktop, prijenosne i džepne računare. Studijom nisu obuhvaćene druge vrste softvera, kao što je softver koji se koristi na mainframe računarima ili serverima. U izradi ove studije angažovani su analitičari u 50 zemalja koji su potvrdili trendove softverskog piratstva.

Većina programa koji se kupuju je zaštićena od kopiranja što znači da ne smiju biti kopirani. Ko ih kopira, krši zakon. Mnogi kupuju kopiju neke igre i zatim naprave novu kopiju za svoje prijatelje ili druge članove porodice. To je također nedozvoljeno. Pa čak i posuđivanje legalno kupljenog CD-a drugim osobama može u većini slučajeva značiti prekršaj. Postoji mnogo web lokacija koje nude besplatnu grafiku i crteže. Neka su mjesta originali i imaju pravo ponuditi besplatno preuzimanje slika. Ipak mnoge web lokacije nemaju tu mogućnost. Najpoznatiji primjer toga su slike, zvučni isječci ili video isječci. Neke web lokacije dozvoljavaju "besplatno" preuzimanje kompletnih filmova ili muzike. Ako se na nekoj web loakciji može besplatno preuzeti film koji se još nije službeno pojavio u kinima ili na DVD-u sigurno se radi o neautoriziranoj lokaciji. Kako su CD/DVD pisači (pržilice) postali dostupni svakome moguće je kopirati cijeli CD koji može sadržavati softver, igre ili podatke. Treba biti oprezan kod reklama koje nude jeftin softver jer on može biti nelegalan. Mnoge velike kompanije ne kupuju određenu količinu kopija softvera kojeg trebaju. Umjesto toga kupuju licencu na lokaciju.

Autorsko pravo proizvođača softvera (software copyright) predstavlja isključivo pravo autora (proizvođača) da umnožava svoj softver. Kupovinom određenog softvera ne postaje se vlasnik softvera već vlasnik prava na upotrebu softvera (software licence) i to najčešće na jednom računaru. Mada su ugovorne obaveze različite u zavisnosti od proizvođača od koga se kupuje, one uglavnom ograničavaju prava kupca u pogledu umnožavanja softvera, broja računara na kojima se softver koristi i prenos softvera ili njegovih delova drugim korisnicima. Ova prava i obaveze su strogo određena u dokumentu koji se naziva licenca krajnjeg korisnika (end user licence). Grupne licence omogućavaju rad kupljenog softvera na više računara. Gotovo sav komercijalni softver je zaštićen autorskim pravima (copyrighted) tako da zakonski ograničava krajnjeg korisnika u pogledu umnožavanja softvera i daljem prenosu. Autorska prava se ne odnose samo na kupljeni softver već i na materijal preuzet (download) sa Interneta ili umnožen na bilo koji drugi način. Autorska prava obuhvataju programe, tekst, podatke, slike, video i muzički materijal.

Mada se većina komercijalnog softvera doprema kupcu na disketi, CD i DVD diskovima, koji se mogu lako umnožiti zakon o autorskim pravima se može odnositi i na njih.

Neki diskovi (CD, DVD) imaju ugrađene mehanizme za zaštitu od umnožavanja (copy protected) tako da ih je nemoguće umnožiti uobičajenim postupcima. Nešto drugačiji način zaštite je onaj koji prilikom instalacije programa zahtijeva unos ličnih podataka korisnika i serijskog ili identifikacionog broja softvera. Ovaj broj se dobija prilikom kupovine softvera, a najčešće se nalazi u obliku naljepnice na kutiji diska ili na posebnom štampanom materijalu. U nekim slučajevima se isporučuje putem elektronske pošte nakon izmirivanja materijalnih obaveza prema prodavcu.

 

VRSTE PROGRAMA SA OBZIROM NA AUTORSKA PRAVA

· komercijalni programi (kupac prihvaća prava i obveze) (dobije se dokumentacija i podrška);

· shareware (može se isprobati neko vrijeme, nakon toga se plaća naknada autoru);

· program u javnom vlasništvu (public domain)

· freeware (sve slobodno, osim komercijalne upotrebe)

LICENCOM (EULA –end user license agreement) proizvođač štiti svoja prava. Ugovor između proizvođača i korisnika određuje se pod kojim se uslovima može koristiti program npr. program se može koristiti samo na jednom računaru ako nije licencom drugačije određeno, korisnik ne smije prepravljati ili kopirat program i sl. Zaštita pojedine licence se radi upisom određeno serijskog broja prilikom instalacije softvera.

Računarski program je autorsko djelo i može se jednostavno (u većini slučajeva) kopirati. Računarski programi se obično štite nekim zakonom kojim se regulišu autorska prava.

Sva ostala autorska djela objavljena na Internetu također zadržavaju autorska prava (knjige, slike, filmovi, novinski članci,……)

Neovlašteno kopiranje i prodaja programa su krivična djela. Pirat je ime za osobu koja neovlašteno i protuzakonito umnožava i prodaje računarske programe.

 

6.1.2 Pojam sporazuma licence krajnjeg ko­risnika

Primjer licence:

USLOVI LICENCIRANJA ZA MICROSOFT SOFTVERSKI DODATAK

PAKET JEZIČKOG INTERFEJSA ZA:

MICROSOFT WORD 2007

MICROSOFT OUTLOOK 2007

MICROSOFT EXCEL 2007

MICROSOFT POWERPOINT 2007

ILI BILO KOJI SOFTVER 2007 MICROSOFT OFFICE SISTEMA KOJI SADRŽI NEKU OD GORNJIH APLIKACIJA

Microsoft Corporation (Microsoft Corporation (ili jedna od njegovih podružnica, u zavisnosti od zemlje u kojoj živite) dodjeljuje vam licence za ovaj dodatak. Dodatak možete koristiti ako imate licence za korišćenje bilo kog gore navedenog softvera 2007 Microsoft Office sistema, na koji je ovaj dodatak primjenljiv („softver“). Ovaj dodatak sadrži kompjuterski softver, a može da obuhvata i prateće medije, štampane materijale, mrežnu ili elektronsku dokumentaciju i Internet servise (jednim imenom, „komponente“). Kopiju ovog dodatka možete koristiti uz svaku kopiju softvera sa važećom licencom.

Uslovi licenciranja koji slijede opisuju uslove korišćenja komponenti. Ovi uslovi i licence za komponente važe za vaše korišćenje komponenti i ugovor o uslovima korišćenja (bilo sa kompanijom Microsoft bilo sa nekim drugim) kojim ste ranije pridobili licence za softver („uslovi licenciranja softvera“). Ako su ti uslovi u sukobu, primenjuju se uslovi licenciranja za dodatak.

KORIŠTENJEM OVOG DODATKA PRIHVATATE OVE USLOVE. AKO IH NE PRIHVATATE, NEMOJTE KORISTITI OVAJ DODATAK.

AKO SE SLAŽETE SA OVIM USLOVIMA LICENCIRANJA, IMATE SLIJEDEĆA PRAVA.

1. INSTALACIJA I PRAVA KORIŠTENJA. Možete da reprodukujete, instalirate i koristite jednu kopiju komponenata na licenciranom uređaju.

2. DODATNA PRAVA I OGRANIČENJA

a. Ako ste ovu licencu za „Softver“ dobili od kompanije Microsoft ili neke podružnice potpuno u njenom vlasništvu, ograničena garancija uključena u „Uslove licenciranja softvera“ (ako postoji) primenjuje se i na „komponente“, pod uslovom da su „komponente“ licencirane u okviru uslova te ograničene garancije. Ova Dodatna licenca ne produžava vremenski period za koji važi ograničena garancija.

b. Ako ste licencu za „softver“ dobili od nekog drugog, a ne od kompanije Microsoft ili neke podružnice potpuno u njenom vlasništvu, u tom slučaju (a) „Proizvođač“ u „Uslovima licenciranja softvera“ nije učesnik ove „Dodatne licence“ i po ovoj „Dodatnoj licenci“ nema obavezu da obezbjeđuje podršku za „komponente“, (b) ova „Dodatna licenca“ ni na koji način ne dopunjava niti mijenja „Uslove licenciranja softvera“. AKO LICENCU ZA SOFTVER NISTE DOBILI OD KOMPANIJE MICROSOFT NITI OD NEKE PODRUŽNICE POTPUNO U NJENOM VLASNIŠTVU, PRIMJENJUJU SE I SLIJEDEĆA DVA PARAGRAFA:

· ODRICANJE GARANCIJE. KOMPONENTE se licenciraju „takve kakve jesu“. Rizik koji nosi njihovo korišćenje snosite sami. Microsoft ne obezbjeđuje izričita ovlašćenja, garancije ili uslove. Možda imate dodatna prava potrošača koja ovaj ugovor ne može da promijeni, a koja su u skladu sa vašim lokalnim zakonima. U mjeri u kojoj je to dozvoljeno vašim lokalnim zakonima, Microsoft isključuje podrazumijevana ovlašćenja u pogledu prodaje, prilagođenosti određenoj namjeni i odsustva kršenja prava.

· OGRANIČENJE I ISKLJUČENJE PRAVNIH LEKOVA I OŠTEĆENJA. Od kompanije Microsoft i njenih dobavljača možete da dobijete nadoknadu samo za direktne štete u iznosu do 5,00 USD. Ne možete da dobijete naknadu za bilo koje druge štete, uključujući štete od posljedica, gubitak profita, kao i posebne, posredne ili slučajne štete. Ovo ograničenje se primjenjuje na: sve što se odnosi na KOMPONENTE, usluge, sadržaj (uključujući i kod) Internet lokacija nezavisnih firmi ili programe nezavisnih firmi, kao i zahtjeve u vezi sa kršenjem ugovora, garancije ili uslova, striktnih obaveza, nebrige ili drugih prekršaja, u mjeri u kojoj to dozvoljava zakon. Ovo ograničenje primjenjuje se takođe ako je proizvođač ili stručnjak za instaliranje ili kompanija Microsoft bili upoznati, ili je trebalo da budu upoznati sa mogućnošću štete. Gore navedena ograničenja ili isključenja možda neće biti primjenjivana zato što vaša zemlja možda ne dozvoljava isključenje ili ograničenje slučajnih, posljedičnih ili drugih šteta.