Pojam rada na daljinu, prednosti i nedostaci

Postojanje Interneta i drugih savremenih oblika komunikacije stvorila je nove okolnosti tako da određene vrste poslova ili neki njihovi dijelovi ne moraju da se obavljaju na radnom mjestu, već se mogu obavljati i kod kuće. Ovo se prvenstveno odnosi na programere, neke istraživačke radnike, i analitičare. Obavljanjem dijela posla kod kuće, poslodavcu bitno utiče na smanjenje troškova koji se odnose na iznajmljivnje poslovnog prostora, plaćanje komunalnih usluga i zapošljavanje pomoćnog osoblja. Zaposleni prednost mogu da vide kroz smanjenje vremena koje se troši na putovanje do posla i nazad, veću mogućnost usredsređenosti na konkretan zadatak i promjenljiv raspored radnog vremena. Ipak, ovakav način rada vodi ka sve većem otuđivanju pojedinca, otežava se razmjena iskustava, a timski rad se gotovo potpuno gubi.

Rad na daljinu je termin koji se odnosi na rad ljudi kod kuće, a istovremeno i povezanost putem računarske mreže na mrežu računara svoje kompanije. Komunikacija se ostvaruje ili putem e-pošte ili telefonom. Taj dogovor između zaposlenika i kompanije ima svojih prednosti i mana.

 

Prednosti tog dogovora su:

· smanjeno vrijeme putovanja ili je svedeno na nulu. Prednosti toga su ušteda u vremenu i novcu, a zaposlenik na posao ne dolazi pod stresom (gužve na cestama ili kašnjenje tramvaja, voza...)

· veća mogućnost fokusiranja na zadatke zbog manjeg broja telefonskih prekida.

· prilagodljivo planiranje: u većini slučajeva dok god se poslovi izvršavaju, nije bitno kad će biti napravljeni. To znači da se može koristi vrijeme i za druge aktivnosti, a da se posao završi npr. u večernjim satima

· smanjeni troškovi poslovnog prostora.

 

Nedostaci su:

· nedostatak ljudskog kontakta

· manje naglaska na timskom radu

· samodisciplina

· mogućnost iskorištavanja zaposlenika.

 

Virtuelna kancelarija

Virtuelizirana kancelarija, uz mnogobrojne uštede, značajno podiže efikasnost poslovanja, ali velik broj ljudi ipak nije sposoban na duže vrijeme rok komunicirati isključivo putem tehnologije

Tehnologija danas uveliko pomaže u pojednostavljenju i reduciranju velikog broja poslovnih procesa.

Tehnički gledano s trenutno dostupnom tehnologijom najveći broj funkcija iz jedne kancelarije moguće je ponijeti gotovo bilo gdje. Bitno je od samih početaka napraviti dobru organizacijsku i tehničku pripremu. Zasigurno se pitate što je sa službenom adresom vašeg poslov­nog subjekta.

Virtualna kancelarija može biti idealno rješenja za poslovne subjekte koji su orijentisani po­slovanju zasnovanom na uslugama.

Danas se pojam komunikacije mnogo razlikuje od onog prije, npr. dva­deset godina. E-mail je gotovo postao način života i isključive komunikacije s velikim brojem ljudi. U prilog činjenici govori i to daje danas veoma teško pronaći poslovni subjekt koji nema vlastitu e-mail adresu, mobilni telefon ili sličan komunikacijski uređaj koji njegovu vlasniku omogućuje značajnu slobodu u svakodnevnim aktivnostima. Što zapravo donosi sloboda u svakodnevnim aktivnostima najbolje govori višestruko veća stopa efikasnosti rada pri korištenju komunikacijskih uređaja modernog doba. Dok videokonferencija donosi značajne ušte­de putnih troškova, audiokonferencijske veze omo­gućavaju virtualne sastanke u različitim dinamičnim situacijama. Web bazirana rješenja za grupnu ili in­dividualnu komunikaciju u svojim posljednjim izda­njima predstavljaju sljedeći korak u stvaranju virtu­alnog okruženja, istovremeno reducirajući osnovne troškove poslovanja. Internetska telefonija i ostala sredstva komunikacije putem Interneta oslobađaju komunikacijske procese zadanih formi, ali i dodatno reduciraju troškove.

Postoje složeni internetski servisi koji na jednom mjestu nude velik broj softverskih rješenja potrebnih jednom virtualnom uredu, koji su dostu­pni korisnicima 24 sata na dan bez obzira na geograf­sku lokaciju. Na jednom mjestu nudi se adresar, kalendar, virtuelni faks uređaj, mo­gućnost upravljanja dokumentima i podsjetnicima, kao i korištenje virtualnih diskova i pristup korpo­rativnoj e-mail adresi putem Weba.

Prednosti i nedostaci

Prva asocijaci­ja na rad s udaljene lokacije je ona na rad od kuće. Manje vremena izgubljenog u sredstvima javnog prijevoza ili u nepreglednim kolonama koje vode do kancelarije svakako je jedna od prednosti ovakvog nači­na rada. Umjesto ustajanja u šest sati ujutro sada je moguće nekorisno vrijeme utrošiti za sebe. S druge strane, poslodavac će biti zadovoljan jer neće morati osigurati infrastrukturu potrebnu za rad jedne osobe. Smanjenje troškova očituje se u različitim uredskim materijalima, veličini potrebnog ureda, putnim troškovima, režijama te troškovima vezanim za brojne druge uvjete koji za poslodavca imaju cijenu. Neke analize pokazuju kako prosječan radnik godišnje samo na putovanje do ureda izgubi cijeli mjesec dana radnog vremena. Da situacija ne bi bila posve idilična, potrebno je spomenuti i neke od nedostataka stalnog rada izvan fizičkog ureda. Naime, radnik kao osoba ipak je društveno biće te ima potrebe za komunikacijom s okolinom, bilo privatnog ili po­slovnog karaktera. Velik broj ljudi ipak nije sposoban na dulji rok komunicirati isključivo putem tehnolo­gije i komunikacijskih uređaja.

E-learning podrazumijeva izvođenje obrazovnog procesa uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije. To znači da u uvriježenu percepciju obrazovanja kao interakcije na relacijama učenik-sadržaj-nastavnik treba biti uključena i tehnologija.

E-learningom se može zvati objava nekih obrazovnih materijala na Internetu ili intranetu ustanove čiji polaznici dolaze redovito na nastavu u učionicu, ali i programi koji se u potpunosti odvijaju putem Interneta i čiji se polaznici i nastavnici nikada neće sresti.

Implementacijom tehnologija brzog pristupa Internetu u domaćem okruženju stvorili su se uslovi za koncipiranje i primjenu različitih modela e-learninga. Od sredine 90-ih godina prošloga vijeka, počelo se intenzivnije govoriti o e-learningu kao novom obliku ponude obrazovnih modela. E-learning je našao primjenu od edukacije učenika na otocima i udaljenim manjim sredinama, do provjere znanja putem online ispita i testova. E-learning danas nalazi svoju primjenu i u situacijama u kojima nema fizičke udaljenosti između nastavnika i polaznika, nego se računarska tehnologija koristi radi bolje vizualizacije nekih procesa koje je nemoguće izvesti u učionici (npr. opasni kemijski eksperimenti i sl.).

Online udžbenik je obrazovni materijal višestruke namjene objavljen na Internetu. Objavljeni su u obliku Web stranica kao i u obliku prilagođenom za ispis. Udžbenik obliku Web stranica pogodan je za brzo pretraživanje pojmova, a ispisan i uvezan primjerak posjeduje sva svojstva klasičnog udžbenika.

 

Komunikacije

 

Ponašanje učesnika na Internetu u većini slučajeva ne podliježe posebnim strogim pravilima. Izuzetak su, naravno, očigledne zloupotrebe kao npr. neovlašteno upadanje u nečiji poštanski pretinac, razmjena nemoralnog sadržaja, prisvajanje tuđih podataka ili identiteta,... takva ponašanja su kažnjiva. Od samih početaka Interneta pokušao se uspostaviti skup preporuka ili mrežni bonton, poznat još i pod imenom Netiquette. Te preporuke o poželjnom dobrom ponašanju učesnika u komuniciranju na Internetu imaju smisla jer na globalnoj mreži komuniciraju ljudi veoma različitih kultura, različitih nivoa obrazovanja, različite starosne dobi, različitih interesa i motiva komuniciranja itd. Poruke mogu biti personalne ali i usmjerene od pojedinca prema grupi ili između velikih grupa ljudi. Jedan dio preporuka odnosi generalno na mogućnost čitanja primljene poruke. To znači da treba voditi računa da se poruka i prilozi šalju u formatima koje primalac sigurno može otvoriti. Običan tekst sigurno je čitljiv u ASCII formatu, a vrlo vjerovatno i kao neki Wordov dokument. Ako se kodne stranice pošiljaoca i primaoca razlikuju, moguće je da se u osnovnom tekstu na prijemnoj strani slova: č, ć, š, đ i ž pogrešno interpretiraju. Tada je bolje umjesto tih slova pisati c, s, dj i z. Tekstualni prilozi će biti dobro interpretirani na prijemnoj strani ako su poslani u.pdf formatu jer je taj format opšteprihvaćen kao standard, prvenstveno zbog besplatnog Acrobat Reader programa za čitanje.pdf formata. Svaka e-mail poruka treba imati korektno popunjeno zaglavlje, pozdravni dio, osnovni tekst i pozdrav na kraju sa potpisom. Glavni tekst treba biti: konkretan, kratak, čitljiv i shvatljiv. Ako se porukom prenosi veći sadržaj, bolje ga je poslati kao prilog (attachment). Osnovni tekst poruke treba pisati standardnim dobro čitljivim fontom (Times Roman, Arial i sl.) bez suvišnih efekata i uz obavezno poštovanje pravila gramatike i pravopisa. Posebna mjesta u tekstu mogu se isticati podebljano (Bold), podvučeno (Underline) ili ukošeno (Italic), ali ne u kombinaciji već samo jednim od tih atributa. Dio preporuka odnosi se na odgovaranje na primljene poruke. Pravilo je da na svaku primljenu poruku treba pravovremeno odgovoriti. Na neke poruke specifične po sadržaju treba odgovoriti odmah. Neke primljene poruke su neželjene, kao npr.: spam, lanci sreće, reklame, provokacije, uvrede, anonimne i prijeteće poruke i sl. Na njih ne treba odgovarati.

 

7.2.1 Pojam elektronske pošte (e-mail)

Više puta u istoriji tehnološka dostignuća utjecala su na razvoj komunikacija među ljudima. Značajno mjesto na toj listi pripada elektronskoj pošti. Prvi telegram poslao je Samuel Morse 24. maja 1844. godine. Prvi glas preko telefonske žice prenio je Aleksander Graham Bell 1876. godine. Guglielmo Marconi je 1895. godine ostvario prvi bežični prijenos signala. Godine 1971 Ray Tomlinson napravio je prvi softver za elektronsku poštu i poslao prvu e-poruku (mrežna poruka – netmail). U razvoju elektronske pošte zabilježeni su i slijedeći događaji. U martu 1972. godine Ray Tomlinson izabrao je @ znak za obavezni dio e-mail adrese. U aprilu 1979. godine Kevin MacKenzio predložio je da kombinacija karaktera „ :) “ ima značenje osmijeha. To je bilo rođenje emotikona. Elektronskoj pošti morao je prethoditi razvoj Interneta koji se iz ARPANeta u SAD razvijao još od pedesetih godina prošlog vijeka.

Elektronska pošta može se poslati bilo kojoj osobi koja je priključena na Internet pod uslovmo da je poznata njena e-mail adresa. Adresa ima tri dijela od kojih je obavezan srednji dio, tj. znak @ (at, ludo a, manki,...). Druga dva dijela adrese su korisničko ime osobe koje se koristi za identifikaciju korisnika (može biti fizičko ili pravno lice ili izmišljena kombinacija dozvoljenih karaktera) i ime domena na kojem se računar nalazi. Put elektronske pošte prate protokoli koji su zaduženi za slanje i primanje poruka i njihovo usmjeravanje na željenu adresu. Za slanje poruka najčešće se koristi Simple Mail Transfer Protocol – SMTP, a za primanje poruka Post Office Protocol – POP. Najpopularniji program za pisanje, slanje i primanje elektronske pošte je Microsoft Office Outlook. Korisnik programa može pisati novu poruku, odgovoriti (Reply) pošiljaocu na pristiglu poruku ili tu poruku proslijediti nekom trećem. (Forward). U novoj poruci upisuje se adresa primaoca (polje To), naziv poruke (poljeSubject) i tekst poruke. Uz osnovni tekst poruci se može pridružiti prilog (Attachment), a to mogu biti različiti tipovi dokumenata i datoteka. Osim na adresu jednog primaoca ista poruka (kopija) se može istovremeno poslati i na druge adrese koje se upišu u polje Cc (Carbon Copy). Postoji i polje Bcc (Blank Carbon Copy) u koje se upisuju aderese primalaca ali drugi primaoci neće znati da je poruka poslata na te adrese.

 

Slika 182 Elektronska pošta

Poruke se mogu pripremiti i kada računar nije spojen na Internet. One će biti smještene u odlazni sandučić (Outbox) i tu će ostati sve do priključenja na Internet i primjene komande Send. Kopije poslatih poruka dostupne su na uvid klikom na Sent Items. Na Internetu postoje i besplatni e-mail servisi, kao npr. Yahoo mail, Hotmail, Gmail itd. Jedan korisnik može imati više e-mail adresa i njima se koristiti privatno, poslovno ili za neke druge svrhe.

 

Pojam instant poruka (IM)

Instant messaging je tehnologija namijenjena za primanje i slanje poruka. Te poruke se prenose gotovo trenutno putem Internet veze. Takva komunikacija je mnogo brža od prijenosa poruka elektronskom poštom.

Neke od mogućnosti pri korištenju instant poruka su:

· Pravljenje liste kontakta da se vidi ko je trenutno na mreži (online)

· Poziv nekome na listi kontakta za početak komuniciranja

· Pravljenje konferencijske veze

· Razmjena dokumenata (fajlova)

· Video i audio veza

· VoIP (voice over IP)